Zdravstveni djelatnici
Partneri

P.U.L.S. 22

Kako izabrati pravi soj za pravi simptom – Preporuke ESCMID, WGO i ESPGHAN u praksi

Autor: PharmUp edukacijski centar | Vrijeme čitanja: 3 min

Kako izabrati pravi probiotički soj za pravi simptom?

Probiotici su postali svakodnevna tema u savjetovanju farmaceuta – ali ono što pacijent vidi kao „nešto za crijeva“, za farmaceuta mora biti precizno određena mikrobiološka terapija. U vremenu kada police vrve generičkim proizvodima s nejasnim deklaracijama, ključno pitanje glasi: kako prepoznati koji soj, za koji simptom, u kojoj dozi – i kod kojeg pacijenta?

Probiotik nije klasa, već specifična terapijska jedinica

Različiti sojevi imaju različite mehanizme djelovanja, imunološki profil i razinu dokaza. Primjerice:

  • Lactobacillus rhamnosus GG (LGG ATCC 53103) pokazuje snažan učinak u prevenciji antibiotski uzrokovane dijareje (AAD), ali ne i kod sindroma iritabilnog crijeva.
  • Bifidobacterium infantis 35624 ima dokazanu učinkovitost kod IBS-a, smanjujući nadutost i razinu upalnih markera (CRP, IL-6), ali nije indiciran uz antibiotike.
  • Saccharomyces boulardii CNCM I-745 – iako gljivični soj – ima antitoksična svojstva i pokazuje koristi u prevenciji Clostridium difficile infekcija i AAD-a, ali se ne zadržava u crijevu.

Preporuka bez imenovanog soja, doze i indikacije nije savjet već nagađanje.

Što kažu smjernice i meta-analize?

U najopsežnijoj meta-analizi Hempel et al. (JAMA, 2012), LGG i S. boulardii dosljedno su smanjivali rizik od AAD-a, pod uvjetom da se primjena započne 1. dan antibiotika i traje najmanje 5 dana. ESPGHAN i WGO ih stoga preporučuju kao standardnu preventivnu mjeru kod djece i odraslih.

Za IBS, Cochrane analiza (2020) i AGA smjernice (2020) preporučuju sojeve poput B. infantis 35624 i L. plantarum 299v, u dozi 1–10 milijardi CFU tijekom najmanje 4 tjedna.

Kod atopijskog dermatitisa, LGG i B. breve M-16V pokazuju djelomičan učinak – ali samo kod djece mlađe od 6 mjeseci, uz trajanje terapije od najmanje 8 tjedana. WGO ističe važnost individualizacije i realnih očekivanja.

Farmaceutski alati u terapiji boli

Farmaceut kao klinički filter

Kad pacijent traži „neki probiotik“, to je trenutak za aktivno savjetovanje. Farmaceut mora postaviti tri ključna pitanja:

  1. Koji je povod – prevencija, terapija ili rekonvalescencija?
  2. Postoji li konkretna dijagnoza – AAD, IBS, atopija?
  3. Je li poznata dužina trajanja simptoma i imunološki status pacijenta?

Na temelju odgovora, odabire se točno definiran soj, u odgovarajućoj dozi i trajanju. U slučaju generičkih proizvoda bez jasne specifikacije – preporuka mora biti oprezna ili odgođena.

Terapijski učinak – ne trenutačni rezultat

Ključna poruka pacijentima: probiotici nisu analgetici. Njihov učinak se ne vidi odmah – osobito kod kroničnih stanja poput IBS-a ili atopije. Potrebna su barem 4 tjedna redovite primjene, a nerijetko i duže.

Farmaceut mora aktivno upravljati očekivanjima, objasniti što se realno može očekivati – i potaknuti na kontinuitet terapije.

Zaključno: znanstveno vođena praksa umjesto nasumičnih savjeta

U eri personalizirane medicine, probiotik nije dodatak za svaki dan – on je mikrobiološka intervencija koja mora biti precizno pozicionirana. Farmaceut ima odgovornost (i moć) usmjeriti pacijenta prema proizvodu koji:

  • sadrži imenovani i klinički ispitan soj,
  • dolazi u adekvatnoj dozi i formulaciji,
  • koristi se u odgovarajućem kliničkom kontekstu.