P.U.L.S 08
Fotosenzitivnost inducirana lijekovima: identifikacija i uloga farmaceuta u savjetovanju
Autor: PharmUp edukacijski centar | Vrijeme čitanja: 9 min
U sezoni povećanog UV zračenja, kožne reakcije postaju sve češća tema razgovora u ljekarni. No dok većina pacijenata misli da su „izgorjeli od sunca“, stručnjaci znaju da problem može ležati u – lijekovima. Fotosenzitivnost inducirana lijekovima nije rijetkost, ali često ostaje neprepoznata. Farmaceut ima ključnu ulogu u prepoznavanju rizika, prevenciji i savjetovanju pacijenata.
Što je fotosenzitivnost i zašto je klinički važna
Definicija i vrste fotosenzitivnosti
Fotosenzitivnost označava pretjeranu kožnu reakciju na sunčevo zračenje, posredovanu kemijskim spojevima, najčešće lijekovima. Postoje dvije glavne vrste:
- Fototoksičnost – nastaje kada lijek, prisutan u koži, apsorbira UV zrake i stvara slobodne radikale koji direktno oštećuju tkivo. Nalikuje jakoj sunčevoj opeklini i često se javlja unutar 24 sata.
- Fotoalergija – riječ je o imunološkoj reakciji, gdje UV zračenje mijenja strukturu molekule lijeka, izazivajući alergijski odgovor. Obično se javlja nekoliko dana nakon izlaganja suncu, praćena osipom i svrbežom.
Ključno je da farmaceuti znaju razlikovati te dvije reakcije, jer imaju različit tijek, težinu i pristup u liječenju.
Klinička slika i dijagnostičke pogreške
Fotosenzitivne reakcije često se pogrešno dijagnosticiraju kao obične opekline, alergije na kozmetiku ili kontaktni dermatitis. Tipični znakovi koji upućuju na lijekom induciranu fotosenzitivnost uključuju:
- izraženo crvenilo i mjehuriće na dijelovima tijela izloženim suncu (lice, vrat, ruke),
- jasnu granicu između izloženog i pokrivenog dijela kože,
- osip koji nastaje brzo, bez dugotrajnog izlaganja.
Jedno ključno pitanje u anamnezi može sve promijeniti: „Jeste li u posljednje vrijeme počeli uzimati neki novi lijek?“
Lijekovi povezani s fotosenzitivnim reakcijama
Velik broj lijekova ima potencijal izazvati fotosenzitivnost, a rizik je osobito izražen tijekom ljeta. Među najčešćima su:
Antibiotici: tetraciklini (npr. doksiciklin), fluorokinoloni (npr. ciprofloksacin)
Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID): ketoprofen (osobito lokalni), naproksen
Diuretici: tiazidi, furosemid
Retinoidi: izotretinoin, acitretin
Psihofarmaci: fenotiazini, triciklički antidepresivi
Antimikotici: vorikonazol
Ostali: statini, amiodaron, prometazin
Kod izdavanja ovih lijekova farmaceut treba biti posebno oprezan – prepoznati potencijalni rizik i obavezno educirati pacijenta.
Kako prepoznati rizične pacijente?
Nisu svi pacijenti svjesni da lijekovi koje uzimaju mogu izazvati reakcije na sunce. Na što obratiti pažnju:
- novi lijekovi uvedeni u ljetnim mjesecima,
- kombinacije lijekova kod kroničnih bolesnika,
- nespecifične pritužbe poput „osipa samo na rukama“ ili „crvenila nakon kratke šetnje“.
Postupanje kada dođe do reakcije
Postupanje kada dođe do reakcije
Ako je reakcija već nastupila, farmaceut može preporučiti:
- lokalne pripravke s aloe verom ili dekspantenolom za umirenje kože,
- antihistaminike za svrbež,
- blage kortikosteroidne kreme kod osipa.
Međutim, ako je reakcija izražena, bolna, pokriva veći dio tijela ili se ponavlja – nužna je konzultacija s liječnikom. Također, preporučuje se evidentirati sumnju na fotosenzitivnost u dokumentaciju pacijenta, gdje je to moguće, kako bi se izbjegle buduće komplikacije.
Preventivne mjere koje farmaceut treba prenijeti
Pacijentu treba jednostavno, ali konkretno prenijeti ključne savjete:
- izbjegavajte izravno sunce između 10 i 17 sati,
- nosite zaštitnu odjeću, šešire i sunčane naočale,
- koristite kreme s visokim zaštitnim faktorom (SPF 50+) – 30 minuta prije izlaska, uz redovito obnavljanje,
- kod topičkih lijekova, poput ketoprofena – izbjegavajte sunce nekoliko dana nakon primjene ili prekrijte tretirano područje.
Savjet mora biti personaliziran – posebno kod starijih osoba, djece ili onih koji se spremaju na godišnji odmor.
Uloga farmaceuta u edukaciji i zaštiti pacijenta
Proaktivno informiranje – i kad pacijent ne pita
Farmaceut je prvi zdravstveni djelatnik koji ima priliku upozoriti pacijenta. Kod svakog izdavanja rizične terapije – osobito u ljetnim mjesecima – dovoljno je reći:
„Ovaj lijek može uzrokovati jaču reakciju na sunce. Koristite zaštitu i izbjegavajte direktno izlaganje.“
Ta jedna rečenica može prevenirati ozbiljan problem – i pokazuje razinu stručnosti i brige.
Suradnja s liječnicima i prijava nuspojava
U slučaju ozbiljne reakcije, farmaceut može:
- kontaktirati liječnika radi revizije terapije,
- savjetovati privremeni prekid primjene,
- prijaviti sumnju na nuspojavu putem HALMED sustava.
Takva suradnja gradi povjerenje i doprinosi sigurnosti pacijenta.
Edukacijski materijali u ljekarni
Farmaceutski tim može dodatno djelovati edukativno kroz:
- letke o sigurnosti na suncu,
- plakate s popisom rizičnih lijekova,
- QR kodove za brzi pristup informativnim sadržajima,
- personalizirane savjete tijekom izdavanja lijekova.
Informiran pacijent je zaštićen pacijent. A ljekarna postaje epicentrom odgovorne zdravstvene skrbi.
Zaključak
Fotosenzitivnost izazvana lijekovima je češća nego što mislimo – ali i sprječiva. Farmaceut, kao najdostupniji savjetodavni stručnjak, može na vrijeme prepoznati rizične situacije, informirati pacijente i prevenirati ozbiljne komplikacije.
U ljetnim mjesecima, kad se sunce ne može izbjeći, stručnost farmaceuta postaje najbolja zaštita.