P.U.L.S 09
Hipertenzija u fokusu: uloga ljekarne u ranom prepoznavanju, edukaciji i podršci pacijentima
Autor: PharmUp edukacijski centar | Vrijeme čitanja: 4 min
Arterijska hipertenzija i dalje je jedan od najsnažnijih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti, moždani udar i zatajenje bubrega – a ujedno i jedan od najpodcjenjenijih. Oko 30 % odraslih osoba u Hrvatskoj ima povišen krvni tlak, ali velik broj njih toga nije ni svjestan. Upravo zato, hipertenziju često zovemo “tihim ubojicom”.
Što je hipertenzija – i zašto je rana intervencija ključna?
Prema definiciji, hipertenzija je trajno povišenje sistoličkog krvnog tlaka ≥140 mmHg i/ili dijastoličkog ≥90 mmHg, izmjereno u više navrata. Simptomi su rijetki i nespecifični – glavobolja, zamagljen vid, zujanje u ušima – zbog čega bolest ostaje neprepoznata do trenutka komplikacija.
Rizični čimbenici uključuju:
prekomjernu tjelesnu masu,
sjedilački način života,
prekomjeran unos soli i alkohola,
stres i pušenje.
Za farmaceute, ti faktori predstavljaju priliku – i odgovornost – za pravovremeno djelovanje.
Ljekarna: prva linija prepoznavanja i savjetovanja
Pacijenti često prvi puta spominju simptome upravo prilikom dolaska u ljekarnu – „imam težinu u glavi“, „tražim nešto za cirkulaciju“. U tim trenucima farmaceut postaje ključni sugovornik i promatrač. U sklopu farmaceutske skrbi, važno je provoditi redovita mjerenja tlaka validiranim uređajima, koristiti upitnike za procjenu kardiovaskularnog rizika i davati savjete o zdravim navikama i važnosti adherencije.
Terapija: pridržavanje, razumijevanje i praćenje
Farmaceutska skrb kod hipertenzije uključuje tri osnovne komponente:
Savjetovanje o pravilnoj primjeni terapije – kada uzeti lijek, treba li biti uz obrok ili natašte, kako mjeriti tlak i voditi dnevnik.
Prepoznavanje nuspojava i interakcija – kašalj (ACE-inhibitori), oticanje (blokatori kalcijevih kanala), vrtoglavica (diuretici), ali i interakcije s NSAR-ima i biljnim pripravcima poput gospine trave.
Individualizirano praćenje – mlađi pacijenti s rizičnim stilom života, stariji s politerapijom, ili oni s novodijagnosticiranom hipertenzijom trebaju drugačiji pristup.
Farmaceutska skrb nije jednokratna – ona je proces koji se gradi povjerenjem.
Uloga ljekarne u prevenciji i javnom zdravlju
Edukacija je dugoročna strategija. Farmaceuti mogu i trebaju poticati smanjenje unosa soli (<5 g dnevno), svakodnevnu tjelesnu aktivnost i prestanak pušenja kao i odgovorno konzumiranje alkohola.
Uz klasične alate (letke, plakate), sve važniji postaju i digitalni alati – aplikacije za mjerenje tlaka, podsjetnici za terapiju i digitalni dnevnici. Edukacija o pravilnom korištenju digitalnih tlakomjera često je ključ u motivaciji pacijenata.
Zaključak: borba protiv "tihog ubojice" počinje u ljekarni
Hipertenzija možda ne boli – ali njene posljedice mogu biti pogubne. Farmaceut, kao najdostupniji zdravstveni djelatnik, ima jedinstvenu priliku – ali i odgovornost – rano reagirati, usmjeravati i educirati.