P.U.L.S. 03-2026
Migrene i glavobolje u hladnoj sezoni – prepoznavanje okidača i pravilna samokontrola
Autor: PharmUp edukacijski centar | Vrijeme čitanja: 5 min
Siječanj i veljača donose najveći broj pacijenata koji u ljekarnu ulaze zbog glavobolje. Zima je razdoblje u kojem se tri vrste glavobolja najčešće pogrešno miješaju: migrena, tenzijska glavobolja i cervikogena glavobolja, dok se kod prehlada i sinusitisa ubacuje i sinusna bol koja dodatno zbunjuje pacijente.
Farmaceut je prva osoba kojoj se pacijent često povjerava, zato je precizna diferencijacija ključna — i to ne samo radi pravilnog savjetovanja nego i radi sigurnosti pacijenta
Zašto zima pojačava glavobolje? – Biološki mehanizmi
Nagli padovi temperature i vazokonstrikcija
Hladnoća uzrokuje naglo sužavanje krvnih žila, osobito u području glave i vrata. Promjene atmosferskog tlaka i vjetar dokazano povećavaju rizik migrena (American Migraine Foundation).
Dehidracija i suh zrak
Zimi žeđ slabi, a grijani prostori ubrzavaju gubitak tekućine.
Studija Armstrong et al. (Nutrition Reviews, 2020.) potvrđuje da blaga dehidracija (1–2%) može izazvati glavobolju.
Manjak dnevnog svjetla → melatonin ↑, serotonin ↓
Zimski poremećaji cirkadijalnog ritma povećavaju pospanost, snižavaju raspoloženje i smanjuju toleranciju na bol.
Zimska napetost mišića vrata i ramena
Hladnoća + stres = povećani tonus vratnih mišića → okidač za tenzijsku i cervikogenu glavobolju.
Velike razlike: MIGRENA vs TENZIJSKA vs CERVIKOGENA glavobolja
2.1. MIGRENA – neurovaskularna bolest (ICHD-3)
Nije psihogena, nije od vrata i nije sinusna.
Karakteristike:
- umjerena do jaka bol
- pulsirajuća, najčešće jednostrana
- pogoršanje fizičkom aktivnošću
- mučnina, povraćanje, fotofobija/fonofobija
Tipičan pacijent: „Glava me razbija, svjetlo me ubija, ne mogu funkcionirati.“
2.2. TENZIJSKA GLAVOBOLJA – najčešća, ali često pogrešno dijagnosticirana (ICHD-3)
Ovo NIJE cervikogena glavobolja. To su potpuno različita stanja.
Karakteristike:
- obostrana, tupa, ne-pulsirajuća bol
- osjećaj „trake“, „obruča“ ili pritiska
- nema mučnine
- povezana sa stresom, radom za računalom, bruksizmom, suhom zimskom muskulaturom vrata
Tipičan pacijent: „Osjećam da me glava steže, kao da imam obruč.“
2.3. CERVIKOGENA GLAVOBOLJA – sekundarna glavobolja iz vrata (ICHD-3)
Ovo NIJE isto što i tenzijska glavobolja.
Karakteristike:
- jednostrana bol koja počinje u vratu → širi se prema glavi
- pogoršanje pokretima vrata
- ograničen opseg pokreta
- osjetljivost zglobova C1–C3
- moguća bol u ramenu/lopatici
- slaba reakcija na tipične analgetike
Tipičan pacijent: „Boli me vrat i od tamo se penje u glavu.“
2.4. SINUSNA GLAVOBOLJA – puno rjeđa nego što pacijenti misle
Prava sinusna bol zahtijeva istodobnu prisutnost:
- gnojne sekrecije
- jake boli u licu (osobito pri pregibanju)
- začepljenog nosa
- povišene temperature
Ako toga nema → nije sinusna, najčešće je tenzijska glavobolja ili migrena.
Zimski okidači koji razlikuju vrste glavobolja
Migrena – okidači
- hladnoća, vjetar, pad tlaka
- premalo sna
- preskakanje obroka
- jaki mirisi u zatvorenim prostorima
- jaka svjetlost / kontrast snijega
Tenzijska glavobolja – okidači
- dugotrajno sjedenje
- napetost mišića
- emocionalni stres
- nekontrolirano stiskanje i škirpanje zubi (bruksizam)
- hladnoća koja steže vratne mišiće
Cervikogena glavobolja – okidači
- loš položaj spavanja
- propuh / hladnoća izravno na vrat
- nagli pokreti vrata
- ukočen vrat nakon dugog sjedenja
Samokontrola i farmaceutski pristup
Magnezij (Mg)
Magnezij (citrat / bisglicinat) ima potvrđen učinak kod migrene i tenzijske glavobolje:
Sun-Edelstein & Mauskop, Headache, 2009.
Vitamin B2 (riboflavin)
U dozi 400 mg dnevno smanjuje učestalost migrene.
Omega-3 masne kiseline
Smanjuju upalnu komponentu migrene.
Topikalni pripravci i toplina/hlađenje (ovisno o tipu)
- Tenzijska: masaža
- Cervikogena: fizikalna terapija, mobilizacija vrata
- Migrena: hladni oblozi
Dnevnik okidača
Jedan od najboljih alata samokontrole u migrenama
Kada farmaceut mora HITNO uputiti pacijenta liječniku?
- najjača glavobolja u životu („thunderclap“)
- neurološki simptomi (slabost, smetnje govora, dvoslike)
- glavobolja uz ukočen vrat i temperaturu
- glavobolja nakon trauma
- pogoršanje unatoč terapiji
- analgetici > 15 dana mjesečno
- nova glavobolja kod pacijenta > 50 godina
Zaključak
Migrena, tenzijska i cervikogena glavobolja NISU isto
Zima pojačava sve tri, ali iz različitih razloga
Farmaceut mora znati razlikovati ih u 30 sekundi
Edukacija pacijenata i pravilna samokontrola smanjuju broj napada i rizik pogrešnog liječenja