P.U.L.S. 04-2026
Emocionalno prejedanje u zimskim mjesecima – uloga farmaceuta u savjetovanju o regulaciji apetita i energije
Autor: PharmUp edukacijski centar | Vrijeme čitanja: 5 min
Veljača je mjesec u kojemu se najviše bilježe epizode emocionalnog prejedanja. Kombinacija kratkih dana, hladnoće, manjka svjetla, niskog serotonina, umora, stresa i postblagdanske demotivacije čini idealno okruženje za pojavu tzv. comfort eating – jedenja radi emocija, a ne radi fizičke gladi.
Pacijenti dolaze u ljekarnu s rečenicama poput:
„Stalno mi se jede slatko…“, „Nemam energije pa jedem bez kontrole“, „Kasno navečer ne mogu stati.“
Emocionalno prejedanje nije puka navika – to je biopsihološki obrazac s vrlo konkretnim hormonalnim, neurotransmiterskim i energetskim uzrocima. A farmaceut je, zbog dostupnosti i stručnosti, savršeno pozicioniran da pomogne pacijentima prepoznati uzroke i ponuditi kvalitetno, znanstveno utemeljeno rješenje.
Biologija zimskog emocionalnog prejedanja
1. Melatonin ↑, serotonin ↓ – neurokemijski temelj
Manjak sunčeve svjetlosti zimi dovodi do povećanog lučenja melatonina i sniženog serotonina.
Studije:
- Lam et al., American Journal of Psychiatry, 2006. — zimi se bilježi pad serotoninskog transportera i povećana sklonost emocionalnom jedenju.
- Pandi-Perumal et al., Physiology & Behavior, 2008. — manjak svjetla poremećuje cirkadijalni ritam i povećava dnevnu pospanost.
Nizak serotonin → pojačana žudnja za slatkim, ugljikohidratima i brzo dostupnom energijom.
2. Kortizol i stres – hrana kao kompenzacija
Kronični stres povećava lučenje kortizola.
Studija:
- Epel et al., PNAS, 2001. — emocionalni stres povećava unos visokoenergetske hrane i pojačava abdominalnu debljinu.
Zimi, zbog psihološke demotivacije, stresnog rada i manjka aktivnosti, ovaj se učinak multiplicira.
3. Deprivacija sna → deregulacija hormona gladi
Dokazano:
- Spiegel et al., The Lancet, 1999. — manjak sna povećava grelin (hormon gladi) i smanjuje leptin (hormon sitosti).
Zimi ljudi spavaju neredovito i često imaju „razbijen“ ritam, što direktno pojačava apetit.
4. Nedostatak vitamina D i B12 – niski energijski prag
Niska razina energije doprinosi emocionalnom jedenju jer hrana postaje „brza kompenzacija“.
- Martineau et al., BMJ, 2017. — vitamin D deficit povećava osjetljivost na infekcije i mišićnu slabost, što sekundarno povećava umor.
- O’Leary & Samman, Nutrients, 2010. — B12 deficit povezan je s umorom i slabijom kognitivnom regulacijom apetita.
Zimski umor → povećana potražnja za brzim kalorijama.
Emocionalno vs. fiziološko prejedanje – kako razlikovati?
Znanstvena literatura (Kristeller & Wolever, Journal of Nutrition Education and Behavior, 2010.) razlikuje dva jasna obrasca:
Emocionalna glad (emocionalno prejedanje):
- dolazi naglo
- specifična žudnja za slatkim / slanim
- nema fizičkih znakova gladi
- javlja se navečer
- prestaje tek kad je osoba prejedena
Fiziološka glad:
- dolazi postupno
- može se zadovoljiti različitom hranom
- javlja se nakon većeg razmaka bez obroka
- prestaje kad se pojavi osjećaj sitosti
Farmaceut može pacijentu u 60 sekundi pomoći prepoznati o čemu se radi.
Uloga farmaceuta – ključna točka savjetovanja
Farmaceut ne dijagnosticira psihološke poremećaje, ali može:
Prepoznati
rizične obrasce (žudnja navečer, niska energija, emocionalni stres).
Objasniti biološke mehanizme (serotonin, melatonin, grelin, leptin).
Predložiti ciljane dodatke prehrani koji imaju dokazano djelovanje.
Uputiti liječniku kada postoje red flags (naglo debljanje, sumnja na depresiju, teški poremećaji spavanja, sumnja na anemiju).
Suplementacija koja zaista pomaže pri emocionalnom prejedanju
1. Omega-3 (EPA) – stabilizacija raspoloženja
Dokazano:
- Grosso et al., Molecular Psychiatry, 2014. — EPA poboljšava raspoloženje i regulaciju impulsa.
Stabilnije raspoloženje = manje epizoda kompulzivnog jedenja.
2. Vitamin D – energija i psihička stabilnost
Niske razine vitamina D koreliraju s većim rizikom emocionalne prehrane i zimskog pada energije.
Preporuka: suplementacija D3 u zimskim mjesecima uz provjeru laboratorija kod rizičnih skupina.
3. Vitamin B12 + folati – mentalna jasnoća i energija
Dokazi:
- Allen LH., Am J Clin Nutr, 2008. — deficit B12 uzrokuje kognitivnu slabost, umor i smetnje regulacije apetita.
4. Magnezij – regulacija stresa i impulsa
- Boyle et al., Magnesium Research, 2017. — magnezij smanjuje stres i poboljšava raspoloženje.
Više smirenosti → manja potreba za emocionalnim „comfort food“.
5. Adaptogeni – Rhodiola i ašvaganda
Dokazi:
- **Darbinyan et al., Phytomedicine 2000. — Rhodiola smanjuje stres i umor.
- Chandrasekhar et al., Indian J Psychol Med, 2012. — ašvaganda smanjuje kortizol.
Niži kortizol = manje emocionalnog unosa hrane.
Behavioralne strategije koje farmaceut može savjetovati
1. „Protein-first” strategija
Povećava sitost → smanjuje emocionalno jedenje.
2. Postavljanje rutine obroka
Chaotični obroci povećavaju emocionalne epizode.
3. Osviještenost o „okidač-ponašanje-posljedica“ ciklusu
Pacijenti često ni ne primijete da jedu zbog stresa.
4. Hidratacija
Zimi se žeđ smanjuje → lakše se zamjenjuje hranom.
5. Higijena sna
Nedostatak sna dramatično povećava grelin → glad.
Kada farmaceut treba uputiti liječniku?
- emocionalno jedenje praćeno brzim debljanjem
- sumnja na beta-blokatore / antidepresive koji mijenjaju apetit
- teški umor koji upućuje na anemiju
- izražena depresivna simptomatologija
- poremećaji spavanja (>3 tjedna)
Zaključak – zima pojačava prehrambene izazove, farmaceut ih pomaže razjasniti
Zimsko emocionalno prejedanje nije „slaba volja“, nego biopsihološki obrazac u kojemu sudjeluju serotonin, melatonin, kortizol, nutritivni status i energija.
Farmaceut je ključna osoba koja pacijentu može:
- objasniti mehanizme,
- procijeniti rizike,
- predložiti ciljanu suplementaciju,
- normalizirati ponašanje i uputiti kada je potrebno,
- spriječiti pogoršanje emocionalnog ciklusa.
U veljači – mjesecu najniže motivacije – ova vrsta edukacije ima iznimno visok učinak na kvalitetu života pacijenta.